Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 13. januar

13. Januar (13.1.) je 13. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 352 dana (353 u prijestupnoj godini).

Događaji

1898 – Emile Zola objavljuje članak “J'accuse”.
1915 – U zemljotresu u Avezzanu (Italija) poginulo više od 29.000 osoba.
1930 – Izišao prvi strip Mickey Mouse.
1991. – Na Svjetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak svijeta u vaterpolu u Madridu 1987.

Rođeni

1734 – Luka Sorkočević, dubrovački kompozitor i diplomat

1864 – Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. januar 1864 – München, 30. august 1928), njemački fizičar.
Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1911. godine.

1866 – Vassili Sergejevič Kalinjikov, ruski kompozitor
1892 – Mohammad Ali Jamalzadeh, iranski književnik
1977 – Orlando Bloom, britanski glumac
1986 – Joannie Rochette, kanadska klizačica na ledu

Umrli

1941 – James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. februar 1882. – Zürich, 13. januar 1941.), irski književnik.
Jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela “Dablinci” iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom “Portret umjetnika u njegovim mladim danima” koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks objavljen 1922., vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Bdijenje Finnegana iz 1939. Iako je većinu svog života proveo izvan Dublina, ova rana iskustva u Irskoj su ostavila ogroman uticaj na njegov život i njegova djela.
Joyce je napisao jednu knjigu pjesama (“Komorna muzika”) te jednu dramu (“Izgnanici”), no besmrtnost mu je osigurala proza.
Punih se osam godina Joyce natezao s izdavačima i urednicima oko objavljivanja svoje prve prozne knjige, zbirke pripovjedaka Dublinci. Dva puta je prerađivan slog knjige, a nekoliko puta urednici su ucjenjivali Joycea da promijeni ili izbaci dio teksta. Danas, stotinjak godina kasnije, nevjerovatno zvuči da se tadašnjim urednicima riječ bloody (krvavo) činila silno sablaznjivom te da su za objavljivanje knjige dali uslov po kojemu se ta riječ mora izbaciti.
Portret umjetnika u mladosti je autobiografski roman objavljen prvo u serji 1914-1915 godine. Riječ je o sazrijevanju umjetnika i o razvoju umjetničke ideje kroz vrijeme. Tu prvi put koristi tehniku unutrašnjeg monologa.
Uliks nakon velike potrage za izdavačima koji nisu prihvatali kontraveznost ovoga djela, 1922. djelo je napokon objavljeno. I nakon toga djelo je pretrpilo mnoge potečkoće, čak kad su 500 primjeraka poslali u SAD 1922., oni su zaplijenjeni i uništeni. Ipak ovo djelo je označilo prekretnicu u književnosti jer koristi novi stil bogat tehnikama poput “toka svijesti” (stream of consciousness), te parodije i humora. Osnova karakteristika joj je kaleodoskopsko pisanje i formalna struktura. Knjiga se satoji od 18 poglavlja, svako opisuje jedan sat 16-og juna i svako je obojeno različitim bojama pri tome se poklapajući sa jednom epizodom Homerove Odiseje.
Bdijenje Finnegana se pojavila pod nekoliko imena sve dok 1939. nije dobila svoj krajnji oblik i ovaj naslov. Radnja se dešava po noći, i dijelom je nastavak Uliksa. Sve novonastale Joycove tehnike su ekstremno korištene, tako da su napuštene sve konvencije o toku radnje, izgradnji likova, pa čak i korištenju smislenog jezika. Djelo se bazira na dubokim igrama riječi. Knjiga završava početkom prve rečenice, a počinje njenim krajem, tako da je knjiga u stvari kružnog toka. Joyce je rekao da bi idealni čitaoc trebao patiti od “idealne nesanice” i kada bi prošitao knjigu vratio bi se opet na početak čitajući je ponovo i tako sve u idealnom krugu.

1994 – Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rock bubnjar
2012 – Rauf Denktaş, predsjednik Turske republike Sjeverni Kipar

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close