logo
bios

Direktore i urednike u javnim lokalnim medijima imenuje politika

Objavljeno prije 5 mjeseci . u pet, feb 8th, 2019

Govoreći o RTV Visoko, novinarka Irma Jusufbegović, naprimjer, navodi: „U suštini svi politički subjekti osim vladajuće strukture su bili uskraćeni za barem minutu medijskog prostora. Ja sam prošle godine bila na ‘ribanju’ jer se desilo da sam pustila prilog sa sjednice gdje je dvoje ili troje sugovornika bilo sporno.“

***

Lokalni javni mediji u BiH organizovani su kao javna preduzeća ili djeluju u okviru kulturno-sportskih javnih ustanova, a njihovi osnivači i glavni izvori prihoda su organi vlasti na jednom od administrativnih nivoa u BiH. Sumnja se da su među glavnim mehanizmima utjecaja na uredničke politike tih medija zapravo imenovanja uprave i urednika bliskih vladajućim strukturama.

Procedure imenovanja i pozicije rukovodnih odnosno upravljačkih struktura u javnim lokalnim medijima definisane su opštim legislativnim okvirom za preduzeća, javna preduzeća i javne ustanove. Pored toga, ova pitanja preciznije se definišu internim dokumentima poput statuta preduzeća/ustanove, akata o unutrašnjoj organizaciji preduzeća/ustanove, radnih sistematizacija i pravilnika o radu.

Javni mediji, slično kao i drugi segmenti javne uprave, izloženi su direktnim i indirektnim utjecajima i pritiscima, koji se ponajviše reflektiraju u procesu izbora i imenovanja upravljačkih tijela (skupštine preduzeća, upravnog i nadzornog odbora i direktora i glavnih i odgovornih urednika) i nerijetkom smjenjivanju neposlušnih kadrova. Upravljačka mjesta u javnim preduzećima i ustanovama uglavnom su prvi plijen političkih stranaka koje osvoje većinu na lokalnim ili opštim izborima.

Relevantnim zakonima propisano je da je politička pozicija, odnosno funkcija u političkoj stranci, nespojiva s imenovanjem u upravljačka tijela javnih organa.

Pravilima Regulatorne agencije za komunikacije dodatno se za urednike i direktore javnih emitera propisuje odvojenost od funkcije unutar političke stranke, odnosno organizacije koja je povezana s političkom strankom (Pravilo 76/2015, član 31 i Pravilo 77/2015, član 32). Glavni i odgovorni urednik, odnosno direktor i članovi uredničkog vijeća, dužni su RAK-u dostaviti izjavu kojom se potvrđuje odvojenost od političkih funkcija (Pravilo 76/2015, član 31 i Pravilo 77/2015, član 32). RAK, međutim, nema kapacitete za monitoring nad imenovanjima u javnim medijima, te reaguju tek po prijavama i povremeno izriču opomene i kazne za javne emitere. RAK je, u proteklim godinama, kršenja spomenutih članova zabilježio tek u nekoliko slučajeva.

U mnogim javnim medijima se načelno poštuje princip odvojenosti od političke funkcije, ali je upitno koliko možemo govoriti o stvarnoj političkoj neovisnosti.

Iako bi, u skladu sa zakonima o javnim preduzećima, javni mediji trebalo da putem web-stranice (ili na drugi način) učine dostupnim informacije o organizacijskoj strukturi, finansijskom poslovanju i obavljanju poslova iz nadležnosti uprave, detaljna pretraga stranica 30 javnih lokalnih medija pokazuje da većina njih ne objavljuje informacije o sastavu, odlukama i procedurama imenovanja i smjena upravljačkih struktura.

Narušena neovisnost u imenovanjima upravljačke strukture

Kako je i propisano zakonima, upravljačku strukturu u javnom preduzeću/ustanovi u entitetima predstavlja skupština, nadzorni ili upravni odbor te generalni i izvršni direktori, a u Brčko distriktu upravni odbor i direktor, odnosno izvršni direktor. Imenovanja upravljačkih struktura vrše se u skladu sa zakonima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima i zakonima o sukobu interesa.

Ovi zakoni predviđaju formiranje komisija za izbor i nezavisnu provjeru kandidata, obavezno provođenje javnog konkursa i objavljivanje oglasa u najmanje jednom dnevnom listu većeg tiraža i službenim glasnicima. Pored toga, prilikom imenovanja primjenjuju se opšti uslovi propisani ovim zakonima, kao što je da kandidat nije maloljetan ili otpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere tri godine prije objavljivanja oglasa, dok se definisanje specifičnih uslova ostavlja u nadležnost „odgovornom javnom službeniku“ sukladno raspisanoj poziciji i profilu samog preduzeća ili ustanove. S druge strane, zakonima o sukobu interesa u organima vlasti dodatno se osigurava nespojivost obnašanja političke funkcije sa članstvom u upravnom ili nadzornom odboru javnog preduzeća, skupštini ili s direktorskom i menadžerskom pozicijom.

Nesumnjivo, zakonskim odredbama nastojala se otkloniti direktna ili indirektna politička manipulacija, međutim brojni su nedostaci u praksi. U izvještajima Ombudsmena kontinuirano se ukazuje na alarmirajuće stanje u javnom sektoru i praksu „postavljanja nekompetentnih ljudi po ’stranačkoj liniji’“.

Pored toga, zabilježeni su brojni politički pritisci. Tako je, naprimjer, Ombudsmen za BiH u 2017. primio žalbu v. d. Direktora Radija Kupres o učestalim prijetnjama zaposlenicima, kao i političkim pritiscima od strane načelnika Općine Kupres.

Imenovanja direktora i urednika

Prema zakonima o javnim preduzećima i ustanovama, direktora imenuje i razrješava nadzorni, odnosno upravni odbor. Ova tijela provode konkursnu proceduru, a pravila su dodatno sadržana u statutima preduzeća/ustanova, pravilnicima o radu i odlukama o načinu izbora i imenovanja direktora preduzeća/ustanove. Svi ovi dokumenti su uglavnom nedostupni na internetskim platformama medija i osnivača, posebno statuti i pravilnici o radu, a prema iskustvima iz ovog istraživanja najčešće se u pravilu ne dobiju ni na osnovu upita. Međutim, u nekoliko analiziranih statuta primjećujemo neujednačenost minimalnih uslova za imenovanja.

Javni konkursi za izbor i imenovanja direktora uglavnom su transparentni, ali je primjetno nepostojanje prakse objavljivanja ocjene svih kandidata i obrazloženja konačnih imenovanja.

Praksa je neujednačena kod propisivanja specifičnih uslova imenovanja, pa iz nekoliko dostupnih statuta i oglasa za posao, vidimo da su uslovi često neprecizni te da ostavljaju prostor za izbor kandidata sa neodgovarajućim sposobnostima i stručnim kompetencijama.

Neki lokalni mediji kao uslov za imenovanje naveli su samo posjedovanje visoke stručne spreme. Također, tražene godine iskustva u struci i na upravljačkim pozicijama su minimalne, od tri do pet godina, dok je tek u nekoliko medija uslov i radno iskustvo u medijima ili srodnim oblastima. Za pojedine kriterije, poput „dobrog poznavanja aktuelnih društvenopolitičkih tokova“, dodatno, nije jasno kako će se oni vrednovati.

Regulative ne osiguravaju ni transparentnost imenovanja urednika. Oglasi za posao i specifični uslovi za izbor često nisu javno dostupni.

U dostupnim statutima medija uočljiv je nedostatak propisa za imenovanja i smjenjivanja glavnih i odgovornih urednika. U TVSA se, naprimjer, jedino kroz opis nadležnosti direktora može zaključiti da je nadležan za sva zapošljavanja i smjene.

Iz analiziranih dokumenata nemamo ni uvid u to da li se za glavne i odgovorne urednike mogu kandidovati osobe koje nisu u radnom odnosu u mediju. Tako iz TVSA, koji su naveli da je glavni i odgovorni urednik zaposlenik preduzeća u radnom odnosu na neodređeno, nisu dali dodatna objašnjenja na pitanje o mandantnom ograničenju te pozicije.

Urednička neovisnost se dodatno dovodi u pitanje u slučajevima gdje direktor obavlja funkciju urednika medija. Takvu praksu uočavamo u više lokalnih medija (Radio Brod, Brčko i Prača), a kao jedan od razloga navodi se nedostatak kadrova.

Na ovaj način moguća je zloupotreba pozicije i ne štiti se urednička neovisnost, a lokalni javni emiteri stavljeni su u poziciju potpune ovisnosti o odlukama lokalnih vlasti.

Tekst je dio istraživanja o javnim lokalnim medijima koje je dostupno ovdje.

Jasna Kovo

media.ba

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh