logo
bios

DEI: BiH ne radi skoro ništa na putu ka EU

Objavljeno prije 4 sedmice . u sub, avg 24th, 2019
ANALIZA DEI POKAZALA: BiH ne radi skoro ništa na putu ka EU, potrebno je…

Da je BiH daleko od Evropske unije, potvrdila je i analiza o ispunjavanju uslova za pristupanje EU koju je Direkcija za evropske integracije (DEI) pripremila za Parlamentarnu skupštinu BiH

Piše: Mirsada Lingo-Demirović

Kako se u njoj ističe, uprkos zaključku Vijeća ministara BiH na 153. sjednici od 4. septembra 2018, većina institucija BiH nije intenzivirala aktivnosti niti je došlo do promjena u izradi novih ili izmjena važećih propisa radi usklađivanja sa propisima evropskog zakonodavstva.

U analizi o uslovima pristupanja EU ističe se kako je potrebno uskladiti podzakonske akte iz oblasti javnih nabavki. Direkcija ukazuje na činjenicu da propisi u Zakonu  o javnim nabavkama i podzakonski akti iz 2004. godine, koji su bili u tom periodu usklađeni sa zakonima EU, više nisu na snazi. BiH bi, po preporuci Evropske komisije, trebalo da što prije u Zakon o javnim nabavkama u BiH uključi i podzakonske akte koji se odnose na korupciju, kako bi se ona sprečavala tokom nabavki, te bi nacrt tog zakona trebalo da dostavi Evropskoj komisiji na mišljenje.

Također, BiH je dužna donijeti novi Zakon o poštama, koji će biti usklađen s evropskom pravnom stečevinom i donijeti strategiju razvoja poštanskih usluga. Zakon o poštama u BiH donesen je 2005. godine. Međutim, on nije usklađen sa evropskim zakonodavstvom.

Vijeće ministara je još pretprošle godine donijelo zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH da formira radno tijelo od predstavnika ovog ministarstva, Agencije za poštanski promet, resornih entitetskih ministarstava i tri poštanska operatera, koji je trebalo do kraja februara prošle godine da dostave usaglašeni tekst prijedloga ovog zakona, a na jednoj od sjednica prošle godine taj rok je produžen do oktobra 2018. godine. Međutim, do danas ništa nije urađeno.

Nadalje, loše stojimo u oblastima prava intelektualnog vlasništva, konkurentnosti, informacionog društva i medija, sigurnosti hrane, transportne politike, energetike i zaštite potrošača.

U analizi je ocijenjeno da od 2016. godine u oblasti protoka robe u BiH nije bilo napretka, te da podzakonski akti nisu usklađeni sa  zakonodavstvom u EU.

Posebno je skrenuta pažnja kada su u pitanju javni servisi u BiH, jer u ovom segmentu Evropska komisija  traži od vlasti u BiH da donesu novi zakon kojim bi omogućile jednostavnije finansiranje javnih servisa.

Adil Osmanović, još aktuelni ministar civilnih poslova i šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu BiH,  istakao je da je poruka koju BiH dobija iz EU vrlo jasna i da treba odvojiti Parlamentarnu skupštinu BiH od politike i politikantstva.

“Ne treba dozvoliti da se blokira rad Parlamentarne skupštine BiH zbog toga što ne postoji dogovor o  imenovanju Vijeća ministara. Treba da rade  Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH i onda bismo  imali kapacitet da završimo sve to što je nabrojano”, kazao je Osmanović i dodao da je BiH obavezna da ispuni ono što se od nje traži.

Lazar Prodanović (SNSD), delegat u Domu naroda BiH, kazao je za “Nezavisne” da je zabrinjavajuće da  ništa nije urađeno na izmjenama i dopunama bitnih zakona u posljednjih 15 godina.

“Ono što treba hitno uraditi je doći do kompromisnih rješenja, a to uključuje rad Parlamentarne skupštine, oba njena doma, ali istovremeno, očito je  da dugotrajan zastoj i neimenovanje izvršne vlasti na nivou, kako BiH, tako i FBiH, još više usporavaju ovaj proces. Bilo bi značajno da političke partije koje čine većinu u BiH razmotre vrlo ozbiljno ovu analizu i donesu akcioni plan, svaka od institucija, kako odgovoriti. Apsurdno je da pričamo o statusu kandidata kad nismo odmakli od procesa od prije 10-15 godina”, kazao je Prodanović.

Slobodna Bosna

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh