The Wall Street Journal priznaje: Dedolarizacija u Rusiji dobiva zamah
Rusija postupno smanjuje svoju ovisnost o američkoj valuti, piše The Wall Street Journal. Nedavno je udio dolara u ruskom gospodarstvu znatno smanjen. Među glavnim razlozima su rast trgovine u nacionalnim valutama s Kinom, projekti za sklapanje ugovora o trgovinskoj razmjeni u rubljama i državne potpore svim tvrtkama koje svoje transakcije provode u nacionalnoj valuti.
The Wall Street Journal je komentirao nedavno usvojeni plan vlade i Središnje banke Rusije o obveznom smanjenju ovisnost o dolaru, prije svega zbog stalnog pooštravanja američkih sankcija protiv Rusije.
Ove je godine Središnja banka Rusije povećala zalihe zlata i prodala američke državne obveznice. Osim toga, glavna financijska institucija u zemlji se sve više okreće nacionalnoj valuti.
“Takozvana dedolarizacija je osmišljena kako bi ublažila udar novog vala američkih sankcija koje će biti usmjerene i na financijski sektor. Međutim, postupno napuštanje dolara nije samo reakcija na sankcije, već i poticaj za lokalnu proizvodnju i jačanje veza s Kinom”, piše The Wall Street Journal, koji ne navodi kako je “takozvana dedolarizacija” izvorno ideja Kine koja je prvi put spomenuta ne kao opcija, nego kao novi kurs azijskog diva u listopadu 2013. godine, kada su zbog nemogućnosti postizanja dogovora o američkom saveznom proračunu za 2014. gubitke trpjela financijska tržišta i tvrtke diljem svijeta.
Tada je državna agencija Xinhua objavila kratak članak kako je vrijeme da svijet prestane ovisiti o dolaru i političkim previranjima u Sjedinjenim Državama, nakon čega je Kina pokrenula sveobuhvatan projekt “takozvane dedolarizacije”, kako je naziva autor članka Georgi Kantchev.
Na temelju službenih izjava, Rusija neće potpuno isključiti dolar iz novčanog toka. Osim toga, ruski državni dug će se i dalje prikazivati u američkoj valuti.
“Međutim, čak i djelomično odbijanje glavne svjetske valute bit će teška zadaća”, piše The Wall Street Journal, posebice zbog značajne uloge dolara u ruskom gospodarstvu, posebice u sektoru nafte, plina i željeza.
Ipak, Rusija i dalje prednjači među zemljama koje ne žele trpjeti hegemoniju američke valute. Uz Rusiju su i Kina, Iran, Venezuela, Pakistan, kao i EU, koja planira stvoriti platni sustav, neovisan o Sjedinjenim Državama.
“Nejasno je koliko je trend dedolarizacije blef, ali nepredvidljivost trenutne vanjske politike Sjedinjenih Država znači da sve više zemalja počinju dovoditi u pitanje ono što prije nikada nije bilo upitno”, kaže Thomas Fleury, stručnjak tvrtke UBS Global Wealth Management.
The Wall Street Journal podsjeća kako dodatne američke sankcije protiv Rusije mogu stupiti na snagu već ovog mjeseca. Razlog njihova uvođenja je navodno trovanje britanskog doušnika i bivšeg časnika ruske vojne službe GRU Sergeja Skripala koji živi u Velikoj Britaniji.
Prema Georgiju Kantchevu, Rusija bi trebala objaviti plan za dedolarizaciju, kojeg je krajem godine razvio čelnik VTB banke Andrej Kostin. Plan će uključivati i poticaje tvrtkama koje u financijskim transakcijama koriste rublje.
Američki list ipak priznaje da je uloga dolara u ruskom gospodarstvu već znatno smanjena. Na primjer, udio depozita u američkim dolarima se među ruskim fizičkim i pravnim osobama smanjio za 11% u usporedbi s 2016. godinom, dok je udio izvoza nominiran u dolarima pao za 12% u odnosu na 2013. Jedan od glavnih razloga ovog trenda je trgovina s Kinom, budući da dvije zemlje 19% ukupne bilateralne trgovine provode u nacionalnim valutama.
Osim toga, Alrosa, najveći svjetski proizvođač dijamanata, već provodi ranije osmišljen pilot projekt trgovine u rubljama s kupcima iz Indije i Kine. Također se raspravlja o mogućnosti prodaje nafte Iranu i Turskoj za rublje.
Wall Street Journal zaključuje kako, unatoč navedenim uspjesima, odustati od dolara neće biti lak posao.
Rusija ne želi strane kredite
No, čini se da financijska politika Rusije općenito nije jasna zapadnim stručnjacima. Na primjer, 15. listopada je zamjenik ministra financija Sergej Storčak, na sastanku MMF-a i Svjetske banke, najavio kako bi Rusija početkom 2019. mogla odbiti traženje kredita na inozemnom tržištu.
Prema riječima zamjenika ruskog ministra financija, iskustva zemalja s tržištima u nastajanju su dovela do odluke Rusije da se zadužuje na domaćem tržištu u rubljama, te da ono bude glavni izvor zajmova. Konkretno, zbog promjena kamatnih stopa i rasta dolara sve države koje se kreditiraju u inozemstvu bilježe povećanje rashoda.
Ranije je prvi zamjenik premijera i ministar financija Anton Siluanov također rekao da Ministarstvo financija može odustati od uzimanja kredita u inozemstvu sljedeće godine, ali da Rusija planira ući na inozemna tržišta.
Stručnjaci analitičke tvrtke Alpari smatra da mogućnost odustajanja od inozemnog zaduživanja može biti povezana s pogoršanjem tržišnog okruženja. Konkretno, ukazuju na postupno povećanje prinosa vrijednosnih papira, što izaziva povećanje troškova servisiranja duga.
Ivan Manajenko, voditelj analitičkog odjela u ruske tvrtke Veles Capital, istaknuo je da su nedavni inozemni zajmovi za Rusiju više bili posljedica želje da zemlja bude prisutna na tržištu, nego stvarna i hitna potreba za tim sredstvima.
“To je uobičajena situacija kada ulagači prvi put imaju instrumente bez rizika – obveznice. Ako Rusija uopće ne bude prisutna na tržištu euroobveznica, tada će se nerezidenti okrenuti drugim financijskim instrumentima”, objasnio je Manajenko.
Sada američki Kongres usvaja nacrt zakona kojim nameće ograničenja na operacije s ruskim državnim dugom. Ministar financija Anton Siluanov je ranije naglasio da u slučaju jačanja sankcija Rusija može odbiti inozemno zaduživanje i zamijeniti ih unutarnjim izvorima prikupljanja sredstava. Siluanov je također je podsjetio da država 2019. godine planira posuditi oko 1500 milijardi rubalja na domaćem tržištu, što je 500 milijardi više nego ove godine.
Ivan Manajenko vjeruje da su ruske vlasti stranim zemljama jasno poručile da će u slučaju uvođenja sankcija i popratnog povećanja troškova inozemnih kredita Rusija inozemne zajmove jednostavno odbiti, što je moguće zato što Rusija lako može poslovati s vlastitim resursima.
Prema analitičaru Forex kluba, Dmitriju Lemajevu, prednost domaćeg zaduživanja je što su krediti denominirani u nacionalnoj valuti i isplaćuju se također u rubljama. Prije svega, to znači da otplata duga ne ovisi o fluktuacijama tečaja.
“Ne postoji posebna razlika u prinosu od domaćih zajmova, dok isto vrijeme postoji puno manji rizik. Ne morate brinuti o novim sankcijama. Dakle, nedostatak plasmana euroobveznica na inozemnom tržištu može imati pozitivan utjecaj na rublju”, kaže Anna Kokoreva iz analitičke tvrtke Alpari.
Iako su se neke odluke vlade i Središnje banke Rusije zapadnim ekonomistima i financijskim stručnjacima činile “čudnima”, zemlja je uspješno prevladala kriznu 2015. godinu i prošle godine se deficit države gotovo prepolovio i iznosio je do 1,4% BDP-a, a inflacija dosegla povijesni minimum od 2,5%.
Zemlja je nadvladala recesiju i vratila se trendu ekonomskog rasta, a 1,5% nije statistička pogreška, nego gospodarski trend. Prema izračunu nominalnog BDP-a, Rusija je na 12. mjestu u svijetu, dok je u smislu BDP-a po paritetu kupovne moći (PPP) na šestom mjestu i ispred nje su samo Kina, SAD, Indija, Japan i Njemačka. BDP/PPP se izračunava na temelju kupovne moći nacionalne valute u odnosu na popis ključnih proizvoda i usluga, a većina financijskih stručnjaka ovaj izračun smatra vjerodostojnijim od nominalnog BDP-a izraženog u američkim dolarima, posebice u zemljama koje su krenule putem dedolarizacije, među kojima prednjače Kina i Rusija, a za njima su se u ovaj proces uključile brojne druge zemlje.
Logično: Dedolarizacija
Logicno.com
