logo
bios

Danas se obilježava Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije

Objavljeno prije 2 mjeseca . u čet, mar 21st, 2019

Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1966. godine proglasila je 21. mart Međunarodnim danom za eliminaciju rasne diskriminacije.

Šest godina ranije, toga je dana policija ubila 69 demonstranata koji su sudjelovali na mirnim demonstracijama protiv zakona koji su podržavali apartheid, sistem rasnog razdvajanja stanovništva Južnoafričke Republike na bijelce, crnce, Indijce i obojene koji je samo bijelcima davao potpuna politička (ali i sva druga) prava.

Ukidanje apartheida započelo je osamdesetih godina prošloga vijeka, a potpuno je ukinut tek 1994. godine, dolaskom Nelsona Mandele na vlast.

Mandela je bio poštovan zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima i zbog napora koje je uložio da ujedini Južnoafrikance, koji su vijekovima živjeli rasno i plemenski podijeljeni.

Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u cijelom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobijede.

Rasna i etnička diskriminacija ozbiljne su prepreke u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava.

Ovaj dan je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila praznikom 1966 godine, čime je uputila poziv zajednicama širom svijeta da udvostruče svoje napore kako bi eliminisali sve oblike rasne diskriminacije.

Svoje opredjeljenje u borbi protiv svih oblika rasne diskriminacije BiH je ozvaničila ratifikacijom Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, izradom Inicijalnog izvještaja o njenoj primjeni i njegovom prezentacijom pred UN Komitetom o eliminaciji rasne diskriminacije u Ženevi.

S obzirom na to da je etnos, a ne boja kože odlučujući subjekt pripadnosti kolektivitetu, u BiH ne postoji rasna diskriminacija u svom izvornom određenju.
 
Umjesto nje, na sceni je godinama prisutna etnička diskriminacija, posebno prema povratnicima, koja se ogleda u ostvarivanju prava na zaposlenje, školovanje, stanovanje, penziono i zdravstveno osiguranje.
 
Takođe, nepovoljna politička i ekonomska situacija pogodovala je širenju drugih oblika diskriminacije kao što su starosna, polna, seksualna, obrazovna ili pak diskriminacija u oblasti radno-pravnih odnosa.
 
Poseban primjer diskriminacije je onaj koji se odnosi na pripadnike romske populacije, kao najbrojnije nacionalne manjine u BiH.

Podsjećanje na važnost eliminacije rasne diskriminacije u današnoj Evropi naročito je važno imajući u vidu migranstku krizu.

Buka

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh