Nakon što je Financial Times u srijedu filantropa Georgea Sorosa proglasio svojom osobom godine, Twitterom su se proširile suprotstavljene poruke čestitanja i animoziteta. Objava je bila tako tipična za 2019. godinu, elitna, urbana i globalna publikacija ukazala je čast čovjeku kojeg preziru njegovi populistički, nacionalistički i antisemitski protivnici, započinje svoj komentar Tim Lister iz CNN-a.
Financial Times je 88-godišnjeg Sorosa opisao kao ”nositelja liberalne demokracije i otvorenog društva”, što je ujedno i razlog zbog kojeg ga populisti mrze. U jednom tvitu piše kako je definicija liberalne demokracije prema Financial Timesu ”jedna svjetska vlada pod globalističkim socijalizmom”.
Od 1979. godine milijarder mađarskog podrijetla kroz svoju je zakladu Otvoreno društvo financirao liberalnu demokraciju s 32 milijarde dolara, zarađene u hedge fondovima. Čak i prije pada Berlinskog zida Soros je u Mađarsku slao strojeve za fotokopiranje kako bi pomogao širenje reformi. U Americi je podupirao liberalne ideje i pokrete, poput Američke unije za građanske slobode, te pritom ušao u zmijsko gnijezdo ideoloških sukoba. Milijunima vlastitih dolara 2004. godine pokušao je spriječiti reizbor Georgea W. Busha za predsjednika, objasnivši tjedniku New Yorker kako je Bush ”tek prihvatljivo lice gurnuto u prvi plan od zlokobnih skupina koje upravljaju njegovom administracijom”.
U prošlom desetljeću Soros se našao na udaru nadolazeće iliberalne elite, među ostalima predsjednika Rusije i Turske Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, te mađarskog premijera Viktora Orbana. A postao je i bauk krajnje desnice u SAD-u.
Na udaru desnice
Sorosevo bogatstvo, stečeno ne samo trgovinom valutama, njegovo židovsko podrijetlo i predanost liberalnoj demokraciji potaknuli su teorije zavjere i u Americi i u inozemstvu. Neprijatelji ga često nazivaju globalistom ili jednim od zavjerenika protiv američkog suvereniteta. Bivši voditelj Fox Newsa Glenn Beck opisao ga je kao ”gospodara lutaka” koji želi ”financijski baciti Ameriku na koljena”. Desničarski radijski voditelj Michael Savage rekao je svojim slušateljima, kojih je redovito oko 10 milijuna, da Sorosa treba uhititi zbog uplitanja u izbore.
U nedavnom izvještaju pripremljenom za američki Senat stoji kako su ruske službe u pokušaju uplitanja u američke izbore 2016. godine generirale desetke postova na Instagramu i Facebooku u kojima se Georgea Sorosa optužuje za bezbroj nedjela. I američki predsjednik Donald Trump prihvatio je neke teorije zavjere o Sorosu. U jednoj je reklami tijekom kampanje 2016. prikazan Soros uz Trumpove riječi: ”…za one koji kontroliraju poluge vlasti u Washingtonu i posebne globalne interese.”
Prošlog je mjeseca Trump izjavio kako uopće ne bi bio iznenađen kad bi se pokazalo da netko financira povorku migranata koja se kretala Meksikom, kao što je sugerirao reporter Fox Business Networka.
”Možda George Soros?” priupitao je novinar.
”Ne znam o kome se radi, ali ne bih bio iznenađen. Mnogi ljudi kažu da je to Soros”, odgovorio je Trump.
Drugi su otišli još mnogo dalje. Soros je dobio prvu od nekoliko cjevastih bombi koje su tijekom studenoga poslane nekim Trumpovim kritičarima. Optuženik za slanje eksplozivnih naprava, Cesar Sayoc, nekoliko je puta na Twitteru spomenuo Sorosa. ”Boli me činjenica da me ekstremisti, potaknuti lažnim zavjerama, žele ubiti”, rekao je Soros Financial Timesu. Nakon incidenta s cjevastom bombom Sorosev je sin Alexander u New York Timesu napisao: ”Duh je pušten iz boce, trebat će možda i generacije da ga se vrati natrag i neće se ograničiti samo na SAD.”
Soros je stvorio neprijatelje i preko Atlantika. Viktor Orban je kao student dobivao stipendiju za školovanje u Engleskoj od organizacije koju je financirao Soros. Danas je Orban mađarski premijer, a njegova je vlada uzela na zub Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti, koje također financira Soros. Orban je progurao propise koji od nevladinih organizacija traže da se registriraju kao ispostave stranih vlada i struktura. Srednjoeuropsko sveučilište zbog toga se seli u Beč.
Antisemitske pogrde
Tijekom ovogodišnjih izbora u Mađarskoj Orban je optužio svog nekadašnjeg dobročinitelja za poticanje muslimanskih migranata na dolazak u Europu. Orban je u kampanji koristio plakate koji su prikazivali nasmijanog Sorosa uz natpis: ”Ne dopustite Sorosu da se posljednji smije.” Bulcsu Hunyadi, viši analitičar think-tank skupine Political Capital u Budimpešti, kaže kako je Orban prikazao Sorosa ”glavnim pokretačem” migranata koji će ”uništiti kršćanstvo, tradicionalni identitet i etničku homogenost na kontinentu”.
Orban je u napadima na Sorosa iskoristio i tradicionalni antisemitski sentiment i aluzije na milijarderovo podrijetlo. Na skupu u ožujku rekao je kako neprijatelji Mađarske ”nisu otvoreni, nego prikriveni; nisu iskreni, nego nečasni; nisu nacionalni, nego internacionalni; te ne vjeruju u rad, nego u financijske spekulacije”.
Francuska krajnja desnica također se pridružila kampanji. U svibnju je konzervativni magazin Valeurs Actuelles objavio tekst pod naslovom ”Milijarderova zavjera protiv Francuske: Otkrića o Georgeu Sorosu, globalnom financijeru imigracije i islamizma”.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan također je zaigrao na antisemitsku kartu u napadima na Sorosa. Prošlog je mjeseca na jednom sastanku rekao kako je ”poznati mađarski Židov” stajao iza demonstracija 2013. godine. Ustvrdio je kako Soros pokušava podijeliti i uništiti nacije te pozvao zakladu Otvoreno društvo da prekine s aktivnostima u Turskoj ”zbog neprijateljskog političkog okruženja”. Soroseva je zaklada 2015. godine izbačena iz Rusije, a ovog ljeta Putin je usporedio Sorosa s ruskim oligarhom Jevgenijem Prigožinom, koji navodno vodi armiju ruskih internetskih trolova i zbog toga je pod američkim sankcijama.
Unatoč napadima, Soros se doima neustrašivim, čak i punim energije. U srpnju je na Twitteru napisao: ”Mora biti da radim nešto dobro kad vidim tko su mi neprijatelji.” Soros ne prestaje izazivati kontroverze i slijediti liberalni, pa čak i radikalni smjer. Nedavno je u židovskom časopisu Tablet James Kirchick napisao kako je Soros financirao skupine koje su se suprotstavile Trumpovoj nominaciji Bretta Kavanaugha u američki Vrhovni sud.
“Polarizacija, ideološke predrasude i opći slom građanskog diskursa ozbiljni su problemi s kojima s Amerika upravo suočava, a Soros bi zbog podržavanja građanskih aktivista okupljenih u skupinama kao što je MoveOn trebao odgovarati za svoj dio štete”, rekao je Kirchick.
Soroseva opozicija
Čini se da Soros vjeruje kako se protiv njegovih ideja podignula plima. Prošle je godine u govoru u Bruxellesu upozorio Europsku uniju da je okružena neprijateljskim vladama u Rusiji, Turskoj, Egiptu te u ”Americi kakvu bi Trump volio kreirati, ali ne može”. Naglasio je kako svjedočimo ”jačanju antieuropskih i ksenofobnih stranaka koje su vođene vrijednostima potpuno suprotnima u odnosu na one na kojima je stvorena Europska unija”.
Prepoznavši snagu svojih protivnika, Soros je u svoju zakladu prebacio još 18 milijardi dolara vlastitog novca. Među njegovim se trenutačnim projektima ističe kampanja za cenzus kojim bi na američkim izborima 2020. godine manjine bile bolje zastupljene, te kampanja Best for Britain (Najbolje za Britaniju) koja traži drugi referendum o članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji.
Soros je objasnio koja ga dva formativna iskustva i danas motiviraju u njegovom radu. Za vrijeme nacističke okupacije Mađarske njegov je otac sređivao lažne dokumente drugim Židovima i tako im pomagao da prežive. ”Ne samo da smo mi uspjeli preživjeti nego smo i pomagali drugima. To je ostavilo trajan trag na meni”, napisao je Soros.
Dok je bio student u Londonu slušao je predavanja austrijskog filozofa Karla Poppera, autora knjige ”Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji”. Soroseva je zaklada dobila ime po knjizi u kojoj Popper piše: ”Ne budemo li spremni braniti tolerantno društvo od napada netolerantnih, tolerantni će biti uništeni, a s njima i tolerancija.” Ova misao bila je Soroseva vodilja kroz veći dio života, zaključuje se u CNN-ovu tekstu.
SB
