logo
bios

Bogićević: Ne može BiH funkcionisati dok vlada nacionalističko ludilo

Objavljeno prije 3 mjeseca . u ned, feb 24th, 2019

Bogić Bogićević: Danas ni za jednog čovjeka ne možete reći da pripada državi BiH, jer pripada entitetu, kantonu, narodu i partiji

Bogić Bogićević bio je član Predsjedništva SFRJ od 1989. do 1991. godine. Tokom i nakon rata je bosanskohercegovački političar. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za humanizam, izgradnju mira, počasnog doktorata Američkog univerziteta u BiH. Ove godine je kandidat za Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Čovjek je koji se suprotstavio Slobodanu Miloševiću i tadašnjem vojnom vrhu SFRJ-a i glasao protiv uvođenja vanrednog stanja.

Političar koji je imao viziju, danas, uoči Dana nezavisnosti BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o slabostima ove države i o tome ima li Bosna i Hercegovina budućnost.

RSE: Dvadeset osam godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine i danas su prisutne aspiracije o podjeli ove zemlje. Mnogi ocjenjuju da je država nefunkcionalna, dio političara koji je danas vodi, čak ne priznaje BiH kao državu. Kako Vi gledate na to?

Bogićević: Naravno da na sve to gledam otvorenih očiju, ali ne vidim ništa dobro, izuzev, prirodnih ljepota zemlje Bosne i Hercegovine. Danas je samo, ja bih rekao, polovično tačna Vaša ocjena s obzirom da ima i onaj drugi dio, imaju glasači. Sva bh. vlast je izabrana na izborima i dobila je podršku. To ne možemo osporiti. Druga je stvar što rade protiv države i rekao bih da rade u ime vlastitog naroda za narod, a najviše za sebe.

RSE: Kako biste definisali današnju Bosnu i Hercegovinu?

Bogićević: Kao jednu nefunkcionalnu podijeljenu državu u kojoj opet, i nakon toliko godina, lako se dogovaraju nacionalisti da preuzmu vlast, a ljudi im daju povjerenje, po mom mišljenju, na svoju štetu.

Ne može Bosna i Hercegovina funkcionisati sve dok vlada nacionalističko ludilo, sve dok nacionalni programi diktiraju političke propise, sve dok je nacija politička kategorija. Sve dok se socijalne potrebe ljudi uzimaju kao nacionalne potrebe, sve dok se u parlamentima ne usvaja dnevni red jer se traži nacionalni interes, tumači se da je i dnevni red protiv nekog od naroda, odnosno nacionalnog interesa, to jednostavno ne ide.'Danas ni za jednog čovjeka ne možete reći da pripada državi BiH, jer pripada entitetu, kantonu, narodu i partiji.’

RSE: Šta biste naznačili kao najveću grešku u političkom životu Bosne i Hercegovine u postratnom periodu, zbog čega je BiH danas ovako nefunkcionalna država. Gdje je BiH skrenula s pravca i odmakla od vizije?

Bogićević: Nismo skrenuli, nego smo dobili takav Ustav. U Ustavu je isključen čovjek, građanin, pojedinac. Vi danas ni za jednog čovjeka ne možete reći da pripada državi Bosni i Hercegovini, jer pripada entitetu, kantonu, narodu i partiji. Jedan vođa, jedan narod, jedna partija – mislili smo da to pripada dalekoj prošlosti. Kod nas je još uvijek taj oblik vladavine, nažalost, koji ne može dati rezultate, bez obzira kako se ko zove, koje mu je ime i prezime na vlasti, to me ne zanima, ali jednostavno, to ne može funkcionisati.

:

RSE Ima li Bosna i Hercegovina budućnost?

Bogićević: To zavisi najviše od nas. Mislim da ako bismo radili na obrazovanju ljudi i radili na znanju koje ne dozvoljava manipulaciju ljudima, ako bismo shvatili da ne može opstati u izolaciji, da je nama mjesto u Evropi, ne samo ovim ljudima koji odlaze na rad u jednom pravcu, nego i državi i građanima Bosne i Hercegovine, podrazumijeva se jednakopravnim narodima, to moramo isticati, jer se svi nešto žale da nemaju riješen nacionalni interes.

Jednakopravnost mora biti zagarantovana svakom čovjeku i, naravno, ne može jedan narod vladati nad drugim, bez obzira koji je broj tih ljudi. Ako bismo eliminisali tih nekoliko stvari i okrenuli se sebi i poslušali malo više ljude na terenu, mislim da nam, bez obzira što je razoreno, ali, ipak, više funkcioniše društvo, nego država. Ljudi sarađuju, ljudi rade, ljudi putuju, ljudi grade, ljudi se udružuju, ali kada dođete do vlasti, onda je strah

  • Mirna SadikovićU novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji “Nezavisnih novina”, a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.
  • [email protected]

RSE

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh