UVOZ
NE ZNAMO SE NI NAJESTI NI NAPITI KAKO TREBA: BiH uvezla vode i hljeba u vrijednosti od preko četvrt milijarde KM!
Da nešto sistemski ne štima u našoj zemlji pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, koji govore kako BiH uvozi čak i hljeb!
Naime, Bosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci 2017. godine uvezla robu u vrijednosti od 16.926.945.856 KM, a među top 20 uvezenih proizvoda nalazi se ni manje ni više nego hljeb!
BiH je u 2017. godini uvezla hljeba, kolača, peciva , keksa i ostalih pekarskih proizvoda ( tarifni broj 1905 ) u vrijednosti od 120 miliona KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore kako je naša zemlja za 11 mjeseci 2017.godine uvezla vode u vrijednosti od 133,07 miliona KM odnosno oko 152 miliona litara vode.
Ovaj trend je rastući jer je 2016. godine BiH uvezla vode u iznosu od 112 miliona KM.
Prostom računicom dolazimo do cifre od preko 250 miliona maraka za uvoz hljeba i pekarskih proizvoda i vode u 2017. godini, odnosno preko četvrt milijarde KM za uvoz ovih proizvoda!
Zašto uvozimo hljeb i vodu?
Prema riječima Stefana Blagića Predsjednika Udruženja “Restart” ova činjenica znacči da mi nemamo dovoljno vode ili hljeba, nego da je tzv. uvoznički lobi u našoj zemlji izrazito jak.
“To je zaista poražavajuća činjenica, a najveći krivac za to su nezasiti domaći politicari koji dozvoljavaju takve stvari. To jedino njima i odgovara, jer kako drugacije objasniti situaciju da pored toliko izvora pitke vode, toliko fabrika koje proizvedu vodu, mi trošimo milione na uvoz vode iz drugih zemalja. Pri tome, cijene koje nude domaći proizvodjači su naravno povoljnije od uvoznih” kaže Blagić za BUKU
Na drugu stranu ekonomista Nikola Kužet smatra da uvoz sam po sebi nije problem. Živimo u vremenu globalne ekonomije gdje su granice i uvozne barijere vrlo meke. Današnje nacionalne ekonomije ne treba da proizvode sve što im je potrebno već ono za šta imaju resurse i određenu stratešku prednost u odnosu na druge.
“Problem je u tome što je BiH jedna od najbogatijih država pitkom vodom u Evropi, a uvozi flaširanu vodu u ogromnim količinama. Opet kažem, uvoz u određenim količinama je sasvim u redu jer postoje poznate internacionalne marke koje potrošači traže, ali ovolika razlika između uvoza i izvoza i pored ogromnog vodenog potencijala je zaista poražavajuća” ističe Kužet za BUKU.
Dodaje kako je slična situacija sa proizvodnjom hljeba i pekarskih proizvda gdje imamo tradiciju i kvalitet, a ipak ne uspijevamo izgraditi velike izvozničke kompanije.
“Mislim da je problem u sistemskoj podršci proizvođačima i jakom lobiju uvoznika koji preko političkih veza obezbjeđuju sebi privilegovani status” zaključuje za kraj Kužet.
