Marija Arnautović / RSE
Skoro godinu od opštih izbora, Bosna i Hercegovina nema vlast na državnom nivou. Nije jasno ni kada bi ona mogla biti uspostavljena, budući da su dogovori političkih partija koje su osvojile većinu zapali u ćorsokak.
Kamen spoticanja je neprihvatanje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se usvoji i pošalje Godišnji akcioni plan za NATO (ANP), što je uslov druga dva člana Predsjedništva da podrže izbor novog mandatara za državno Vijeće ministara.
Bosna i Hercegovina na državnom nivou ima tehničko Vijeće ministara, iako to zakonski nije regulisano. Tako su mediji danas objavili faksimil kojim predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, koji je paralelno i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, daje ovlasti svom savjetniku za upotrebu faksimila, odnosno za potpisivanje svih akata na čelu ovog Doma. Zvizdić je obrazložio da je to uradio u cilju efikasnijeg obavljanja redovnih poslova i zadataka iz nadležnosti kabineta predsjedavajućeg.
Zvizdić nije jedini funkcioner koji se nakon održanih opštih izbora u oktobru prošle godine našao na dvije funkcije.
Vlast ili interesi
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u BiH vlast ne shvata kao nešto što treba da bude u službi građana, već kao nešto iza čega stoje partikularni interesi i puko očuvanje moći.
“Ova, mogli bi čak nazvati politička lakrdija oko konstitisanja vlasti, pokazuje nevolju i nespremnost da se zaista politička nomenklatura suoči sa centralnim problemima za građane BiH. I onda se naravno, ako je to tako, i ako je ta nesposobnost već došla do tog nivoa, mora postaviti pitanje koje je još radikalnije a to je da li nama činjenica da nemamo vlast, pokazuje da mi možemo bez vlasti. Znači da li bi neka vrsta tehnokratske alternative za BiH iz perspektive građana i građanki teorijski bila bolja opcija nego ovakva vlast kakvu imamo”, pita se Džihić.
Prema njegovim riječima, ukoliko se Bosna i Hercegovina posmatra zadnjih 25 godina može se zaključiti da je konstituisanje vlasti uvijek bilo bliže partijskim i ličnim, a ne javnim interesima.
“Mi imamo jednu političku i institucionalnu strukturu koja parazitira u tijelu Bosne i Hercegovine i to se već duže dešava. To parazitiranje se na neki način kamuflira sistemom etno politike i nacionalističke retorike koja prikriva stvarne interese, Ono što je meni interesantno je zašto u BiH, ne dolazi do revolucionarne ili neke druge vrste pobune naroda”, dodaje Džihić.
Strah od domino efekta
Profesor Jasmin Hasić, šef Odsjeka za međunarodne odnose i EU studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, kaže za RSE da nije riječ o političkoj krizi koja će se odraziti na građane, jer država i njene institucije nemaju direktni uticaj na zdravstvo, obrazovanje i ono što su svakodnevne potrebe građana. S druge strane, dodaje on, odraziće se politički.
“Neimenovanje Vijeća ministara vuče jedan domino efekat i prosto mi u narednom periodu, ukoliko se tenzije dodatno zaoštre, nećemo imenovati ni federalnu Vladu, i neke kantonalne vlade možda će uslijed tih političkih domino efekata biti ugrožene i nestabilne. Tada možemo govoriti o političkoj krizi koja direktno utiče na građane”, kaže Hasić.
On podsjeća da postoje dva problema o kojima niko ne govori, prvi je Sporazum lidera koji su potpisali Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske akcije (HDZ), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je rok istekao 5. septembra.
“Mi možemo svi zajedno postaviti pitanje u čijem je interesu bio taj sporazum. Pretpostavljamo da su tri lidera iz tri političke partije koje su dobile određeni broj glasova, htjele formirati vlast i pristupili tome odgovorno. Međutim, možda je Evropska unija (EU) imala interes da se taj sporazum potpiše, pa je gospodin Vigemark (Lars Gunar Vigemark bivši šef Delegacije EU u BiH) otišao sa velikim uspjehom na naredno radno mjesto, a o tome niko ne govori. Ne govorim samo o EU, već i političarima koji su dodatno zamazivali oči građanima da se nešto radi”, kaže Hasić.
Kao drugi problem, on navodi da aktuelna ministrica odbrane Marina Pendeš, koja je u tehničkom mandatu ima ovlasti da pošalje Godišnji nacionalni plan (ANP) u Brisel.
“Zašto ona nije poslala ANP, zašto će njoj odobrenje novih članova Predsjedništva BiH. Kakav legitimitet u tim odlukama tražimo, kada neko ko ima ovlasti nije to učinio”, pita se Hasić.
Svakodnevnica na čekanju
Pored svega činjenica je da su zbog neformiranja vlasti na čekanju brojna društvena, socijalna i prije svega ekonomska pitanja, poput nedonošenja potrebnih strateških dokumenata. Profesor Vjekoslav Domljan kaže za RSE da se nekoliko mjeseci kasni sa izradom Strateškog okvira razvoja, koje bi kasnije prihvatili na nivou entiteta.
On kaže da je za posljednjih deset mjeseci stopa rasta BDP-a bila 3 posto i dodaje:
“Mi smo stvorili dopunski 800 miliona u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Može privreda da funkcionira i bez politike, a da je politika tu kako treba to bi trebalo biti ne 800 miliona nego milijarda i šesto”, kaže on.
Bosna i Hercegovina nema odgovore na moguće recesione pojave, za koje ekonomisti pretpostavljaju da će se brzo ispoljiti i reducirati stopu BDP-a sa 3 na 1,5 do 2,5 posto.
“A nama zapravo treba da ovu stopu rasta BDP-a od tri posto, koja je nedovoljna, povećavamo na razinu od minimalno šest posto. Umjesto da radimo da donosimo dokumenta i odgovarajuće reforme koje bi podvostručile stopu rasta nama prijeti opasnost u najmanjem da nam se aktuelna stopa prepolovi”, zaključuje Domljan.
Izbori u BiH održani su 8. oktobra prošle godine. Na njima su birani članovi Predsjedništva, zastupnici za državni i entitetske parlamente, te kantonalne skupštine.
- Marija Arnautović
- Novinarstvom se počela baviti 1998. godine u Radiju Crne Gore. Od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE, te urednica i voditeljica magazina TV Liberty .[email protected]
