logo
bios

BiH godišnje upotrijebi 1,2 milijarde plastičnih kesa

Objavljeno prije 2 mjeseca . u pon, mar 18th, 2019

U Bosni i Hercegovini se godišnje upotrijebi 1,2 milijarde plastičnih vrećica, tzv. tregerica.

To praktično znači da svaki stanovnik ove zemlje upotrijebi oko 340 ovih vrećica u jednoj godini, što je daleko iznad evropskih standarda.

Jelena Ivanić, iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, kaže da se problem otpada, pa i laganih plastičnih vrećica u BiH, najbolje mogao vidjeti nakon poplava 2014. kada je drveće, nakon što je nivo rijeka opao, bilo ukrašeno sa velikim brojem njih.

“Za problem otpada kriv je svaki pojedinac, ali isto tako, velika krivica je i na vlastima i nadležnim koji bi se trebali baviti zbrinjavanjem otpada. Dobar dio stanovništva u BiH nema riješen način odlaganja i odvoz otpada, što je svakako krivica nadležnih. Ni osnovno odlaganje otpada nije riješeno, tako da ne znam ni kada ćemo se okrenuti reciklaži, a zbog toga gubimo i dosta novca”, kaže Ivanić.

U upravljanju ambalažnim otpadom Bosna i Hercegovina pravi tek prve korake.

Tako je u Federaciji BiH tek 2011. godine osnovana neprofitna kompanija “Ekopak” s ciljem da preuzme odgovornost za ispunjenje zakonskih obaveza za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada. Istovremeno, u Republici Srpskoj jedno ovako preduzeće je formirano 2016.

Direktorica “Ekopaka” Amela Hrbat kaže da, kada je u pitanju komunalni otpad, tek na oko 60 posto teritorije Bosne i Hercegovine postoji organizovano prikupljanje komunalnog otpada.

“To znači da imate jedan kontejner u koji ide miješani otpad. Ostatak zemlje, ovih 40 posto, nema ni taj jedan kontejner, već su ili divlje deponije ili spaljivanje u prirodi”, kaže Hrbat.

I pored ovakvog stanja od 2012. do 2017. “Ekopak” je na području Federacije BiH prikupio i poslao na reciklažu više od 50 hiljada tona ambalažnog otpada, kaže Hrbat.

“To vam je otprilike jedan niz od više od 2.500 kamiona punih ambalažnog otpada, a to je jedna kolona duža od 30 kilometara”, navodi Hrbat.

Hrbat (na fotografiji): Tek na 60 posto teritorije BiH postoji organizovano prikupljanje otpada
Hrbat (na fotografiji): Tek na 60 posto teritorije BiH postoji organizovano prikupljanje otpada

S obzirom da je zbrinjavanje otpada u BiH u nadležnosti entiteta, ovo pitanje je različito riješeno.

U Federaciji BiH 2014. je stupila je na snagu Uredba o naplati plastičnih vrećica, dok u Republici Srpskoj (RS) takve uredbe još nema.

Živa na kućnom pragu

Stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izjavila je da ni mjere koje su preduzete u ovom entitetu nisu rezultirale smanjenjem broja kesa tregerica, a prema riječima pomoćnice ministra za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Svjetlane Radusin, u ovoj godini planirane su zakonske izmjene iz oblasti uređenja ambalažnog otpada.

“Što se tiče naplate vrećica na mjestu korištenja u velikim tržnim centrima od strane našeg ministarstva nismo donosili propise niti ima kakvih uplata u Fond za zaštitu životnu sredinu i energetsku efikasnost RS-a, tako da su to samoinicijativne aktivnosti tržnih centara i distributera”, kaže Radusin.

Plastika ne zagađuje, već čovjek

Ono što predstavlja problem je i niska svijest građana o potrebi zaštite životne sredine.

“Nerijetko možemo da vidimo, čak i u Banjaluci, pojedince koji sa gradskog mosta bacaju smeće u Vrbas, a samo stotinjak metara dalje imaju mjesta za odlaganje ovog otpada”, objašnjava Ivanić.

Međutim, ukoliko zaista želi u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina će se morati posvetiti više pitanjima zaštite životne sredine, pa i pitanju plastičnih vrećica i drugog ambalažnog otpada.

  • Erduan KatanaNovinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu “Novi prelom” u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.[email protected]

RSE

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh