logo
bios

BiH će se rješavati posljednja,…

Objavljeno prije 2 mjeseca . u sri, feb 6th, 2019

Server i Štiglmajer o novom Dejtonu

BiH će se rješavati posljednja, jer ste propustili sve prilike

Bosanci nisu iskoristili šanse kroz ogromne resurse koji su im bili stavljeni na raspolaganje

S. NUMANOVIĆ – avaz.ba

Prijedlog Volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch), nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, da se organizira “novi Dejton” ili “evropski Kemp Dejvid” zaintrigirao je mnoge u regionu, ali i otvorio (stare) dileme. Denijel Server (Daniel Serwer), predavač na na Univerzitetu “John Hopkins” u Vašingtonu i nekadašnji Klintonov izaslanik za Federaciju BiH, ne vidi svrhu u sazivanju regionalne konferencije. 

Riješena Makedonija

– Čime bi se ona bavila? Šta je to što bi Evropljani stavili na sto kako bi skup uspio? Ima li Evropska unija nešto novo za Balkan što do sada nije probala – pita se on.

Nakon rješavanja pitanja Makedonije, za Servera su na redu Kosovo i Srbija. Miješanje u to Bosnu i Hercegovinu bi samo vodilo podjelama, što se ne smije dopustiti.

– Bosna i Hercegovina će biti posljednja u slagalici. I to je zato što su Bosanci propustili sve prilike, pružene kroz ogromne resurse, koji su im bili stavljeni na raspolaganje nakon rata – zaključuje Server.

Sličnog je stava i Aleksandra Štiglmajer (Alexandra Štiglmayer) ispred Inicijative za evropsku stabilnost (ESI). Balkanski Dejton njoj ne izgleda ni kao dobra pa ni kao realistična ideja, jer ne postoje ni volja ni spremnost u međunarodnoj zajednici za takvo nešto, a još manje za provođenje dogovorenog. Dodaje i da lideri problematičnih država, kao što su BiH, Kosovo i Srbija, nisu u stanju sami riješiti probleme, konferencija bi bila traženje kompromisa i ustupaka među njima.

– Ko je taj ko bi osigurao da se sporazumi provedu i kako? Vrijeme slanja trupa, međunarodnih policajaca, sankcija i moćnih visokih predstavnika je prošlo. Ko garantira da će se lideri na nekoj međunarodnoj konferenciji dogovoriti o stvarima o kojima sami ne mogu da se dogovore – kaže Štiglmajer.

Iluzorno i opasno

Ona, međutim, ističe da se međunarodna zajednica, prvenstveno Evropska unija, mora više angažirati na Balkanu kroz izradu plana aktivnosti i zagovaranje mjera koje vode prema članstvu u Uniju. Štiglmajer ističe i da su priče o razmjenama teritorija i novim granicama na Balkanu ne samo iluzorne nego i opasne.

– Đavo je uvijek u detaljima. Ne mislim da su ni Tači ni Vučić, a o parlamentima te dvije države i ne govorimo, u stanju postići dogovor o granicama. Čak ako bi se to čudo desilo, ono bi postavilo vrlo opasan presedan. Otvorila bi se vrata za beskrajne rasprave o tome zašto, onda, entitet Republika Srpska ne može biti nezavisna, zašto se Albanci ne mogu ujediniti u jednu državu…

Ima onih koji tvrde da nema i ne smije biti opasnog presedana u takvim pričama i dogovorima. Ali, takve su priče nonsens, jer bi sve to imalo ogroman utjecaj i destabiliziralo bi ne samo vaš region – upozorava Štiglmajer.

Ona naglašava i da su dosadašnje priče o ovoj temi već imale negativan utjecaj.

– Jasno je da Sjedinjene Američke Države podržvaju tu ideju, kao i neki zvaničnici EU. Ima i evropskih vlada koje su stava: “Hajmo vidjeti šta će nam to Kosovo i Srbija ponuditi.” Ako je pred njima potpuni sporazum, kojim se rješavaju svi problemi, uključujući i priznanje Kosova, oni bi bili spremni to prihvatiti. Ali, ponavljam, to se, vjerovatno, neće desiti. S druge strane, postoji određeni broj evropskih država koje su sa punim pravom zabrinute za posljedice dogovora, kojim se crtaju nove granice, i to ne samo na Balkanu – zaključuje Štiglmajer.

Proširenje EU bit će na još većem udaru 

Osvrćući se na izbore za Evropski parlament u maju ove godine i na sastav nove Evropske komisije nakon toga, Štiglmajer kaže da ne očekuje da u tom tijelu budu samo predstavnici (krajnje) desnice.

– Mnogo je tu opcija. Predsjednik Evropske komisije bira se prije komesara. On može utjecati, pa i odbiti neke od kandidata. Onda, svi kandidati za člana Evropske komisije moraju doći na saslušanje pred Evropski parlament. Moguće je, kao što se to dešavalo i ranije, da neki od njih budu odbijeni. Dakle, vidjet ćemo – kaže Štiglmajer.

Ona dijeli Petričevu zabrinutost zbog sastava Evropske komisije, koja će biti skeptičnija prema ideji EU.

– Bojim se da će oni nastojati oslabiti institucije EU i prenositi više ovlasti na države članice. Što se tiče proširenja, i tu se bojim da će proces biti dalje oslabljen. On je već u takvom stanju da se mora poboljšavati i jačati, a ne slabiti – kaže ona.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh