logo
bios

Bezobzirni “porez” na klijente koji nisu uveli elektronsko bankarstvo

Objavljeno prije 2 mjeseca . u pet, feb 8th, 2019

Piše: Borivoje Simić 

Podizanje naknada za pravna lica, koje je uvela vodeća banka na tržištu u Bosni i Hercegovini UniCredit Bank d.d. Mostar, ponovo nameće pitanje naknada i provizija koje naplaćuju banke. 
Intencija banke da poskupljenjem naknada “tjera” klijente da se sa šaltera pomjeraju ka elektronskom bankarstvu, a što je uzeto kao motiv za poskupljenje, sama po sebi je vrlo kontroverzna. 
Zašto se klijenti ne bi privlačili na elektronsko bankarstvo sniženjem usluga elektronskog bankarstva i reklamiranjem njegovih prednosti, a ne “oporezivanjem” onih koji su okrenuti tradionalnim načinima plaćanja ili nisu vični novim tehnologijama? 
Znamo da bi banke rado voljele da im svi klijenti koriste elektronsko bankarstvo i da uopće ne rade na šalterima, jer bi im to olakšalo i pojeftinilo poslovanje. Nema sumnje da elektronsko bankarstvo jeste jednostavnije, pa i jeftinije, ali treba imati na umu da BiH nije Švedska ili Norveška gdje je procenat informatičke pismenosti 99 posto. 
“Udariti” porez na one koji iz nekog razloga neće elektronsko bankarstvo ili još od njega strahuju upitno je i sa etičke strane, ali svakome je jasno da je govoriti o etici kada su u pitanju banke bespredmetno. 
Očigledno stoga da UniCreditovo novo zidanje cijena naknada nema nikakvog ekonomskog opravdanja nego je motivirano golim povećanjem profita, baš kao što je to bilo i 2017. godine kada je ova banka povećala naknade pravnim licima, a u slučaju elektronskog bankarstva čak 100 posto. 
Tadašnja odluka bila je okidač sa druge banke da povećaju svoje naknade, pa su prihodi od naknada u finansijskim izvještajima banaka za 2017. godinu najčešće bilježili dvocifrene stope rasta. 
Očigledno je da su se u uslovima smanjenih prihoda od kamata banke okrenule prihodima od naknada i provizija, što je svakom klijentu banke jasno po naknadama koje plaća za različite usluge, a koje postaju sve skuplje. Plaća se “papreno”, pa recimo ponovno printanje jednog izvoda u pomenutoj banci (dakle jednog komada papira u koji se ništa novo ne treba unositi) košta čak četiri marke! Tako banke dobro unovčavaju promoviranje zaštite životne okoline i stimuliranje poslovanja “bez papira”. 
Podaci entitetskih agencija za bankarstvo ne samo za 2017. nego i 2018. zorno potvrđuju sve ovo što smo naprijed naveli. 
Bruto prihodi banaka od kamata za period januar-septembar 2018. godine zabilježili su pad za 2 posto, ali su zahvaljujući manjim rashodima kamata (pad od 13 posto) na neto nivou bilježili pozitivnu stopu rasta od 1 posto. Bilans uspjeha banaka u Federaciji BiH za devet mjeseci 2018. takođe pokazuje da su banke po osnovu naknada za izvršene usluge naplatile 10 posto više. 
Sličan trend na polju prihoda pokazuju i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj. Prihodi banaka za devet mjeseci 2018.po osnovu kamata pali su za 2 posto, dok su rashodi po kamatama bilježili pad od 17 posto. 
Banke u Republici Srpskoj zabilježile su rast po osnovu prihoda od naknada po kreditima u iznosu od čak 29 posto. Istovremeno, prihodi po osnovu izvršenih usluga platnog prometa povećani su za 10 posto, a prihodi po osnovu poslovanja sa devizama rast od 14 posto. 
Sve ove brojke ne odražavaju rast koji se iskazuje kroz osnovnu aktivnost banka – kreditiranje – a gdje su brojke kao što znamo jednocifrene. 
Evidentno da bankama najlakši način da ostvare zacrtane nivoe profita i nadomjeste prihode koje “gube” na kamatama “udaranjem” po naknadama. 
Uvijek postoji obrazloženje da možete otići u drugu banku gdje su usluge eventualno jeftinije, ali iako je istina da postoje razlike od banke do banke, stvar je u tome da banke redovno slijede jedne druge u tom smislu. 
Pogotovo se to događa ako najveća banka “nosi barjak” u pogledu poskupljenja.

Indikator

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh