logo
bios

Analitičari o izborima: Desničari i populisti ipak nisu ostvarili najave

Objavljeno prije 3 mjeseca . u pon, maj 27th, 2019

VEĆA izlaznost koja je obilježila europske izbore pokazuje jačanje vjere građana u demokratski proces, ocijenili su politički analitičari koji su također istaknuli da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Prema projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta na temelju djelomičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Europska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu. 

Liberali su treća po snazi skupina koja zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ima 109 mandata, 40 više nego dosad. Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad.

“Povratak vjere u demokraciju kakvu imamo”

Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je za Hinu kako je dobar pokazatelj velika izlaznost koja predstavlja “povratak vjere u demokraciju kakvu imamo” i koja podrazumijeva nužnost sudjelovanja na izborima. 

Na izbore je izašlo više od 51 posto glasača u EU, što je najviše od prvih izravnih izbora 1979. kad je izlaznost iznosila gotovo 62 posto i od tada padala. Prije pet godina iznosila je svega 42,61 posto.

On je istaknuo i kako su se, iz perspektive nekoga “tko se bojao puno strašnijeg rezultata”, dogodili ohrabrujući pokazatelji. 

“S obzirom na to kakvi su se sve procesi događali, poput krize vodstva i savezništva u Europi, te kako je europski projekt ostao sam između Vladimira Putina, mijenjajuće Amerike i s treće strane rasta režima u različitim dijelovima svijeta koji su nacionalistički i sebični, smatram da se Europa nije promijenila, dapače, pojačala je svoje tradicionalne vrijednosti”, smatra Jakovina. 

Dodao je kako se nije ostvarilo ono što se najavljivalo da bi se moglo dogoditi, da se “populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nametnu kao jako dominantne i vidljive na europskoj političkoj pozornici”. 

“Kriza lijevih stranaka”

Zaključio je kako u Europi postoji kriza lijevih stranaka, no da se ti glasovi nisu prelijevali “potpuno suprotnim strankama” jer su Zeleni jednim dijelom preuzeli ulogu ljevice. 

“Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme, to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem” protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama, smatra taj povjesničar. 

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se također na bolje rezultate Zelenih, rekavši kako “ljudi u svijetu polako shvaćaju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a”. 

Puhovski je za Hinu rekao kako izbori pokazuju da su konzervativci i dalje najjači u Europi, da ljevica slabi “ali ne može nestati”, a da jačaju populizam i krajnja desnica, iako je mislio da će oni ostvariti bolji rezultat. 

Oko budućeg formiranja Europske komisije Puhovski prognozira “velike igre” u kojima bi Zeleni i liberali mogli imati “ucjenjivačku ulogu”. 

“Bit će jako dugog natezanja”, predviđa Puhovski.

Višeslav Raos smatra kako gubici pučana i socijalista, koji su u prošlom sazivu samostalno mogli formirati većinu u parlamentu u kojem sjedi 751 zastupnik, znače da Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije, više nije glavni favorit za tu funkciju. 

Za natpolovičnu većinu treba imati 376 mandata te EPP i socijalisti više nemaju većinu koju su imali dosad, ali ako im se pridruže liberali, imali bi uvjerljivu većinu od 440 mandata.

“Liberali (ALDE) lukavo prije izbora nisu htjeli ići samo s jednim, nego s više ‘spitzenkandidata’, upravo pretpostavljajući da će socijalisti i pučani izgubiti glasove i da se neće moći samostalno dogovoriti. Oni ovdje ulaze kao treći igrač koji će balansirati i moći tražiti određene ustupke”. 

Iako je očekivao rast Zelenih zbog krize socijaldemokracije u nizu europskih zemalja i sve većeg angažmana mladih oko ekoloških tema, Raos smatra kako će liberali lakše pronaći “ekonomski jezik” s pučanima nego Zeleni i time biti važniji faktor u formiranju buduće većine. 

Zaključio je kako euroskeptične stranke, iako su zabilježile bolji rezultat nego na prošlim izborima, “neće destabilizirati EU” i njenu integraciju, a da će se i pokazati hoće li neke od tih grupacija moći surađivati i uopće zadovoljiti uvjete za formiranje novog kluba. 

Za to je potrebno imati najmanje 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica.

Index.hr

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh