logo
bios

Ademović: Demokratske procedure u parlamentima oteli su lideri stranaka

Objavljeno prije 2 sedmice . u sri, nov 6th, 2019
 Razgovor za Vijesti.ba

Prvi put otkako se vode slučajevi protiv BiH, Evropski sud za ljudska prava, odlučujući po tužbi Irme Baralije, ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da donese privremeno rješenje, ukoliko državni Parlament u roku od šest mjeseci ne izmijeni Izborni zakon kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

“Nije ovo ništa neobično”, kaže za Vijesti.ba ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović, te pojašnjava:

“Evropski sud za ljudska prava je dao, još jednom, šansu onom koji je prvi pozvan, a to je Parlament BiH. Iz razloga praktičnosti i osiguranja prava Irme Baralije, ali i mnogobrojnih drugih građana, Sud je naredio supsidijarnu zaštitu provedbe odluke, a to su privremena rješenja kroz naloge Ustavnog suda BiH”.

Parlamenti najlošija karika u provođenju sudskih odluka

Ademović ističe kako smo svjedoci da je najlošija karika u provedbi sudskih odluka, kako ustavnih sudova u BiH, tako i Evropskog suda za ljudska prava, upravo parlamenti.

“Jer, demokratske procedure u parlamentima su otete od strane lidera političkih stranaka. Oni imaju faktičku moć, a parlamenti su u BiH samo formalna tijela koja nemaju bilo kakve ovlasti. Poslanici, uz rijetke izuzetke, su pro forme tamo i moraju da slijede naloge lidera”, dodaje naš sagovornik.

Slobodni parlamentarni mandat, naglašava, pravo je koje niko ne koristi.

“Svi se boje partijske sankcije kroz isključenje, jer zavise od partije. Konačno, lideri političkih stranaka imaju dijametralno suprotne političke stavove oko i u vezi BiH, tako da je parlamentarizam u BiH jedan začarani krug problema”, navodi Ademović.

Stoga je, kako kaže, veliki pesimista u pogledu hitnih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u skladu sa nalogom i Ustavnog suda BiH i, sada, Evropskog suda za ljudska prava.

Imajući u vidu činjenicu da se vodeći politički akteri više od deceniju ne mogu dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona koje bi Mostarcima omogućile glasanje na izborima, za pretpostaviti je da će teško doći do kompromisa i u narednih šest mjeseci. U tom kontekstu Ademovića smo pitali da li vjeruje da će Ustavni sud BiH na neki način preuzeti ulogu zakonodavca i donijeti privremeno rješenje, te da li bi to bio presedan u praksi ove pravosudne institucije.

“Mislim da je Ustavni sud BiH jedina slamka spasa u ovom momentu. To je prepoznao i Evropski sud za ljudska prava i nije ga, tek tako, obavezao na sekundarno djelovanje u smislu prelaznog zakonodavca iz nužde!”, pojašnjava naš sagovornik.

No, dodaje da to nije ništa neobično, pojašnjavajući da se u mnogim državama, u različito doba, sudskim aktivizmom ustavnih sudova štitila pravna država i demokratija. To je, ističe, posebno bilo aktualno u SR Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata.

“Ja sam već odavno ukazivao na to da Ustavni sud BiH mora zauzeti aktivniju ulogu u rješavanju problema u BiH. Nije dovoljno, nažalost, utvrditi šta je neustavno. Mora se obezbijediti sredstvo funkcionisanja države u slučaju da neko ne radi svoj posao, a to je ovdje Parlament BiH. Jer, važnije je iznaći rješenje, pa makar bilo i putem Ustavnog suda BiH, nego čekati da to uradi onaj koji je prvi pozvan da to uradi u skladu sa podjelom nadležnosti. Mislim da će Ustavni sud BiH iznaći rješenje”, navodi Ademović.

Odluka Ustavnog suda BiH biće provodiva

Činjenica je da vlasti u BiH još nisu provele Odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine koja se tiče lokalnih izbora u Mostaru. U slučaju da Ustavni sud BiH donese privremenu mjeru po odluci Evropskog suda za ljudska prava, postavlja se pitanje da li je ta mjera obavezujuća za domaće političare, odnosno smiju li je uslovno rečeno ignorisati kao što je to slučaj sa Odlukom Ustavnog suda BiH iz 2010. godine.

“Mislim da će odluka Ustavnog suda BiH biti provodiva, jer on će donijeti privremena pravila za izbore u Mostaru. Pravila će biti objavljena u službenim glasilima i imaće snagu zakona”, pojašnjava nam Ademović.

Prema njegovim riječima, u našoj zemlji, srećom, kada je u pitanju djelovanje Ustavnog suda BiH, ništa ne zavisi od nosilaca zakonodavne vlasti, političara ili lidera.

“Stoga, nema bilo kakve mogućnosti da se nešto desi negativno. Prema tome, postoji bitna razlika između Odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa gradom Mostarom, gdje se naložilo Parlamentu BiH da mijenja Izborni zakon BiH, i ovom, predstojećom odlukom Ustavnog suda BiH, koja će biti direktno provodiva”, zaključuje ovaj stručnjak za ustavno pravo u razgovoru za Vijesti.ba.  

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist potpredsjednice Naše Stranke Irme Baralije, nalažući državi BiH da dopuni neophodne zakone i omogući demokratske izbore u Mostaru.  

Slučaj se odnosi na pravnu prazninu koja onemogućuje podnosiocu zahtjeva pred Sudom u Strasburgu, a koja je političarka s mjestom boravka u Mostaru, da glasa ili se kandiduje na izborima.

Sud je donio odluku kojom se naglašava da su pravnu prazninu stvorile vlasti tako što su propustile da implementiraju odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, a koja se odnosi na uredbe o glasanju na lokalnim izborima u Mostaru, nalažući vlastima BiH da harmonizuju relevantne zakone sa Ustavom.

“Ovakav slijed događaja doveo je do situacije gdje su posljednji lokalni izbori u Mostaru održani 2008. godine, a gradom od 2012. upravlja gradonačelnik koji nije imao neophodni demokratski legitimitet”, ističe se u saopštenju strasburškog Suda.


(Vijesti.ba)

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh