logo
bios

5 načina svakodnevnog zaglupljivanja

Objavljeno prije 3 sedmice . u pet, jun 7th, 2019
ZAGLUPLJUJEMO SVAKODNEVNO KROZ OVIH 5 NAČINA

Umara li vas to što vam mozak stalno radi optimalno? Jeste li previše emocionalno balansirani? Nervira li vas vaše dobro pamćenje? Ako ste vi osoba koja pati od previše osobne slobode, evo dobrih vijesti: Već danas možete prestati imati pune kognitivne funkcije! Evo par znanstveno dokazanih metoda na koje možete uništiti svoje moždane sposobnosti, prema wisebreadu:

1. Manjak sna

Zašto spavate osam sati kad možete manje? Bijes zbog prometnih čepova zbog pomanjkanja sna začinit će vašu jutarnju vožnju do posla.

Također, posao je dosadan, stoga možete odspavati dio radnog vremena na uredu ili u autu. Teške odluke grade karakter; zašto ne biste i najjednostavnije odluke pretvorili u Larin Izbor tako da se budite tri sata ranije nego što biste trebali? Ako studirate, vi bi trebali birati želite li naučiti nešto novo ili se sjetiti nečega staroga. Zašto se uopće truditi nešto memorirati kad postoje smartphonei i internet?

Ako manje spavate imat ćete više vremena za… druge stvari koje vam remete dugoročno i kratkoročno pamćenje. The Center for Disease Control (Centar za kontrolu zaraznih bolesti) kaže da je nedovoljna količina sna postala javna epidemija, i da 30% odraslih Amerikanaca spava manje od šest sati na dan.

2. Multitasking

Znate kako znanstvenici zovu ljude koji ne multitaskaju? Produktivni mislioci. Tko se od nas ne voli hvaliti sposobnošću obavljanja više stvari odjednom!

Gotovo svaka znanstvena studija dokazala je da multitasking umanjuje učinkovitost i radne rezultate jer ljudski mozak nema sposobnost obavljanja više od jedne stvari istovremeno. Kad multitaskate, u stvari obavljate svaki pojedini zadatak sporije nego što bi ga obavili da svakoga radite odvojeno. Ali zašto bi itko htio raditi jednu stvar dobro, kad možete četiri stvari obavljati loše u isto vrijeme? Više je ipak više.

Otprilike 98% populacije, bez obzira na svoje “magično” razmišljanje, nesposobno je obavljati više stvari odjednom. Što znači da 2% ljudi koji uistinu mogu multitaskati postoje samo da ostali povjeruju da su i oni dio “super-učinkovitih” radnika.

Kronični multitaskeri, koji stalno pokušavaju obavljati previše stvari odjednom, najgori su organiziranom razmišljanju.

Osim što usporava rad, multitasking umanjuje IQ muškaraca i do 15 bodova, što ih stavlja na kognitivnu razinu osmogodišnjaka. Sljedeći put kad budete zaostajali s radom, pitajte svoje dijete (koje pohađa niže razrede osnovne škole) da vam pomogne nadoknaditi posao. Vaš šef neće primijetiti razliku. Zanimljivo je da je stari stereotip da su žene bolje u multitaskingu potvrđen u ovoj studiji. Multitasking žene “zaglupljuje” samo za 5 IQ bodova, što je slično kao da na posao dolaze napušene. Srećom, taj se kognitivni pad neće očitovati na testiranju urina, ali znanstvenici su izradili test (igru) koji mjeri glupost uzrokovanu multitaskingom.

3. Stresom se zaglupljujemo

Zašto se zadovoljiti samo privremenom kognitivnom disfunkcijom kad možete dugoročno umanjiti dijelove mozga? Nekoliko studija je pokazalo kako je stres povezan s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti i ubrzanim gubitkom memorije pri starenju. Ovo su izvrsne vijesti za siromašne ljude koji stalno žive s ogromnim stresom. Zašto bi uopće planirali budućnost kad znate da ćete izgubiti razum prije nego ostarite?

4. Previše mozganja i brige (ruminacija)

Kao osoba koja obožava opsesivno kompulzivni poremećaj, mogu vam reći iz osobnog iskustva da je pretjerano mozganje odličan način za postati bijedan. Za one kojima je opetovano negativno razmišljanje novost, ruminacija je navika zadržavanja i ponavljanja negativnih iskustava i misli. Primjerice, negativna misao je :”zašto sam toliko depresivna što mi dečko stalno odmjerava drugu djevojku u slastičarni?”

U studiji provedenoj na stanovnicima San Francisca koji su preživjeli veliki potres 1989. godine, profesorica sa Sveučilišta Yale, Susan Nolen-Hoeksema, otkrila je da ljudi koji se smatraju ruminatorima imaju više simptoma depresije i PTSP-a povezanog s tim potresom, od ljudi koji nisu ruminatori. Vježbom do savršenstva! Što više brinete i mozgate, lakše ćete stvoriti manjak samopouzdanja i nesigurnost.

5. Stalna zabava

Sjećate li se vremena prije nego što ste mogli svaki slobodni trenutak popuniti informacijama? Primjerice, sjećate li se možda kako je bilo stajati u redu na Pošti bez da ste mogli igrati igrice na smartphoneu, ili kako je u teretani bilo dosadno bez TV-a? Život je bio predosadan. Ali jeste li ikad bili ovoliko preplavljeni podacima kao danas?

Marc G. Berman, neurolog sa Sveučilišta u Michiganu, otkrio je da ljudi uče znatno bolje nakon šetnje u prirodi nego šetnje gradom. Njegov je tim dokazao je da, unatoč činjenici da je umjerena količina vizualnih podražaja korisna, naš stalan pristup zabavi iscrpljuje mozak. Studija provedena na Sveučilištu u Kaliforniji, otkrila je da stalna izloženost mozga podražajima sprječava proces učenja. Kao što računalima treba vremena da downloadaju informacije, mozgu je potrebno vrijeme odmora da procesira informacije i skladišti ih u pamćenje.

K vrapcu! Zaboravio sam sva glagolska vremena u talijanskom jeziku tražeći polovan auto na Njuškalu. Kome uopće treba konjunktiv kad mogu pogledati cijelu sezonu Sopranosa danas?

Izvor: stratego.hr

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh