8. SEPTEMBAR
Međunarodni dan pismenosti: 40 odsto svjetske populacije nema pristup učenju na maternjem jeziku
Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
BUKA PORTAL / Buka
Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra, a ove godine fokus je na višejezičnosti.
Zbog sve većih izazova globalizacije i digitalizacije, gotovo 40 posto svjetske populacije nema pristup učenju na jeziku koji govore ili razumiju. To predstavlja ozbiljan problem jer UNESCO zagovara obrazovanje pismenosti na maternjem jeziku učenika kao optimalan način za sticanje vještina pismenosti i poboljšanje kvaliteta učenja.
“Pismenost je polazna osnova za bilo koji oblik kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja i moramo podržati i povećati brojne inicijative širom svijeta koje nastoje da pismenost postane stvarnost za sve”, poruka je generalne direktorice UNESCO-a Audrey Azoulay.
U današnje vrijeme pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja već je zašao u sva područja života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg osobnog napredovanja u obrazovanju, zdravlju, radu, kulturnom i društvenom životu.
Na ovaj dan trebali bi, različitim aktivnostima, slaviti pismenost, ali i shvatiti kako je pismenost temeljno ljudsko pravo koje je implicitno sadržano u pravu na obrazovanje.
Puna pismenost stanovništva i obrazovanje su jedna od osnovnih tema u razvijenim zemljama, jer globalizacija “traži” pismene radnike i dobro obrazovanu i obučenu radnu snagu.
Savremena ekonomija puna je radnih mjesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu i praćenje svjetskih tokova podrzumijeva kako staru tako i novu pismenost.
Stara i nova pismenost
Do polovine prošlog vijeka koncept pismenosti podrazumijevao je elementarnu analfabetsko jezičku i matematičku orijentaciju, a to znači osnovno savladavanje vještina čitanja i pisanja. Međutim, od 1964. godine razvija se novi pristup, odnosno funkcionalno opismenjavanje i pismenost, a osnovu ovakvog koncepta čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.
Krajem 20. i početkom 21. vijeka na svjetsku scenu stupa takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje, a riječ je novim formama komunikacije koja se jako brzo mijenja i razvija.
Tu prednjači razvoj medija masovne komunikacije, a prije svega internet i mobilna telefonija. Samo pojedinci koji su spremni da svoju pismenost svakodnevno razvijaju u mogućnosti su da istraju u ovom ubrzanom svijetu, a svako nepoznavanje tokova nove pismenosti ne toleriše se i dovodi do negativnih posljedica.
