RADIĆEMO I DO 70. GODINE: Pomjeranje starosne granice za penziju
Kako do penzije?
Češka vlada odobrila je ove sedmice promjene u penzionom sistemu zemlje – podigla je starosnu granicu za penzionere i snizila penzije za buduće penzionere kako bi se godišnje uštedjele milijarde dolara.
Reformom se uvode postepeni pomaci u starosnoj granici za penzioner, koja je sada 65 godina, tako da se za ljude koji sada imaju 52 godine odlazak u penziju odgađa za sedam mjeseci.
“Izmjene će spriječiti urušavanje penzijskog sistema i osiguraće pristojne penzije za današnju mladu generaciju”, rekao je premijer Češke Petr Fijala.
Starosna granica za odlazak u penziju svake godine se lagano pomjera, a sve je duža i lista zemalja u kojima su sve glasniji zahtjevi da se radi do 70. godine.
U Velikoj Britaniji bi starosna granica mogla porasti i na 71 godinu. Naime od maja 2026. godine do marta 2028. godine, predviđeno je da starosna granica za odlazak u penziju u Velikoj Britaniji sa 66 poraste na 67 godina, a do 2044. godine na 68 godina.
Međutim, rast za odlazak u penziju neće stati na tim godinama jer istraživanje pokazuje da ta granica neće biti dovoljna i da će svi rođeni nakon aprila 1970. godine možda morati raditi do 71 godine da bi tek onda stekli pravo na penzionisanje.
Les Mayhew, pomoćnik šefa globalnog istraživanja u Međunarodnom centru za dugovječnost i autor izvještaja Državna penziona dob i demografske promjene, objasnio je zbog čega bi starosna granica za odlazak u penziju mogla porasti na 71 godinu: “U Velikoj Britaniji starosna dob za državnu penziju bi trebala biti 70 ili 71 godina u poređenju sa sadašnjih 66 godina, kako bi se održao status quo broja radnika po državnom penzioneru”.
I u Njemačkoj, gdje se standardna dob za odlazak u penziju postepeno podiže sa 65 na 67 godina, sve su sve glasniji zahtjevi da se granica podigne na 70 godina.
Za podizanje starosne granice zalažu se poslodavci i sve više ekonomista, ali za sada taj zahtjev nema značajniju podršku od strane političara.
Da starosna dob za penzionere mora porasti tvrdi i ugledni poljski ekonomista Pavel Dobrovolski.
“Zaboravimo na 60. ili 65. godinu kao trenutak napuštanja tržišta rada. Ova prekretnica dolazi iz demografske realnosti sredinom dvadesetog veka. Imamo dobre šanse da navršimo 80 godina, što bi značilo da bismo, uključujući i period studija, potrošili pola svog života neproduktivno za ekonomiju, a neko bi morao da nas finansira. To je neodrživo. Mnogo duži rad biće norma” ocjenio je Dobrovolski, glavni ekonomista Poljskog fonda za razvoj u intervjuu za 300 Economi.
POMJERA SE STAROSNA GRANICA I U BiH
Od 1. januara ove godine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj vrijede nova pravila za odlazak u penziju.
Kako su proteklih dana naveli iz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, pravo na starosnu penziju u sljedećoj godini će imati žene i muškarci s navršenih 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Navode kako će pravo na starosnu penziju u 2024. imati i osiguranik (muškarac i žena) s navršenih 59 godina i osam mjeseci života i 40 godina penzionog staža, pri čemu se granica u pogledu godina života povećava za četiri mjeseca. Iz Fonda PIO podsjećaju da je tokom protekle godine taj uslov bio 59 godina i četiri mjeseca života za osiguranike oba pola.
Ističu kako postepeno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na nivou jedne godine u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju prestaje 2025. godine, kada će pravo na starosnu penziju osiguranik ostvariti s navršenih 60 godina života i 40 godina penzionog staža, a žene s 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.
U Federaciji BiH u ovoj godini muškarci koji žele iskoristiti pravo odlaska u privremenu penziju u trenutku predavanja zahtjeva trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. godini muškarci će u privremenu penziju moći tek sa napunjene 64 godine života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Žene koje su željele iskoristiti pravo na privremenu starosnu penziju u Federaciji BiH u ovoj godini pravo mogu iskoristiti ako napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
REGION
Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju s nižom starosnom dobi. Od 1. januara 2030. izjednačavaju se uslovi za žene i muškarce.
Od 2021. važe nova rigoroznija pravila za penzionisanje žena u Srbiji. Tako će biti sve do 2032. kada će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je dve godine kasnije nego danas, dok se uslovi za penzionisanje, muškaraca, barem za sada, nisu mijenjali i ostala je granica od 65 godina starosti.
Osiguranici u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.
U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina. Međutim u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.
STANJE U EVROPI- RADIĆEMO I POSLIJE 70. GODINE
Istraživanje finskog Centra za penzije je pokazalo da će mlađi Evropljani raditi i posle 70. godineimajući u vidu da većina evropskih zemalja razmatra povećanje starosne granice za penzionisanje u ovoj deceniji, prenosi Juronjuz.
Istraživanje je naime pokazalo je da više država u Evropi prilagođava starosnu granicu za penziju na osnovu očekivanog životnog vijeka, a ne na osnovu zarade ili doprinosa, a riječ je o zemljama u kojima je duži životni vijek, a uslovi rada znatno povoljniji.
Pored Finske, ovaj mehanizam je dostupan na Kipru, u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj. U glavnom dijelu, promjene u penzionim dobima trebalo bi da budu uvedene do 2030.
U većini zemalja članica EU, prema finskom Centru za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina.
Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67, dok Irska ima za cilj 68 godina kao starosnu granica za odlazak u penziju.
U nekim zemljama starosna dob za penzionisanje je različita za muškarce i žene, s tim da žene imaju nižu starosnu granicu.
Starosna granica za odlazak u penziju je fleksibilna u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj što znači da osoba može da se penzioniše u određenom starosnom rasponu.
Buka
